Mozak je fascinantan organ koji, iako čini samo 2% tjelesne mase, koristi čak 20% energije tijela. Svake sekunde prolazi kroz nevjerojatne procese – obrađuje informacije, stvara misli i oblikuje sjećanja. Da bi obrazovni stručnjaci postigli najbolje rezultate u podučavanju ključno je razumjeti kako najbolje iskoristiti nevjerojatnu moć mozga. Brojna istraživanja pokazala su da aktivno učenje donosi značajno bolje rezultate u usporedbi s tradicionalnim metodama podučavanja. U ovom članku otkrivamo zašto mozak bolje uči uz aktivno učenje i koje metode možete koristiti u učionici da biste to postigli.
Što je aktivno učenje?
Aktivno učenje je pristup podučavanju i učenju u kojem učitelji uključuju učenike u proces učenja koristeći razne metode i strategije. Ono ne znači samo stvaranje aktivnosti u učionici, već podrazumijeva primjenu različitih metoda kojima se učenicima omogućuje da razmišljaju o onome što uče i primjenjuju to u stvarnom, značajnom kontekstu. Kada učitelji kreiraju aktivnosti cilj im je aktivirati prethodno znanje, učenje istraživanjem i otkrivanjem, rješavanje problema, učenje igranjem, grupno učenje, diskusije, praktični rad ili projektno učenje.
Aktivno vs. Pasivno učenje
Različite metode učenja aktiviraju različite dijelove mozga. Kod pasivnog učenja, poput slušanja predavanja ili čitanja teksta, mozak obrađuje informacije u područjima kao što su slušni i vizualni korteks te regijama odgovornim za razumijevanje jezika. U ovom slučaju, aktivnost je često ograničena na prepoznavanje i memoriranje informacija.
Nasuprot tome, aktivno učenje uključuje širi spektar moždanih područja. U procesu aktivnog učenja uključuju se frontalni korteks (odgovoran za planiranje i donošenje odluka), motorički korteks (koji sudjeluje u fizičkim aktivnostima) te limbički sustav (koji regulira emocije). Studija objavljena na CUNY OpenLab ističe da aktivno učenje povezuje različite dijelove mozga čime jača neuronske veze, potiče dublje razumijevanje i dugoročno upamćivanje sadržaja. Jednostavnije rečeno, što više različitih područja mozga aktiviramo na različite načine to će učenici bolje učiti. To znači da uključivanje što više osjetilnih, kognitivnih, emocionalnih i socijalnih procesa kod učenika povećava njihov potencijal za učenje.
Primjena aktivnog učenja u učionici
Kako obrazovni stručnjaci mogu iskoristiti prednosti aktivnog učenja?
Donosimo nekoliko učinkovitih metoda:
- Vršnjačka poduka: Kada učenici podučavaju jedni druge aktiviraju se dijelovi mozga zaduženi za govor i društvenu interakciju što pojačava razumijevanje i zadržavanje informacija. Ova metoda također potiče suradnju i razvoj komunikacijskih vještina.
- Genius Hour: Ovaj koncept omogućuje učenicima da jedan sat tjedno istražuju temu po svom izboru. Ova autonomija potiče motivaciju i kreativnost, a istraživanje i prezentiranje svojih projekata aktivira frontalni korteks odgovoran za planiranje i složeno razmišljanje.
- Metode prvog lica: Ove metode uključuju učenje kroz iskustvo i simulacije. Na primjer, igranje uloga ili korištenje VR tehnologije može pružiti učenicima priliku da “iskuse” sadržaj, što može značajno poboljšati angažman i razumijevanje.
- Alati umjetne inteligencije (AI): AI alati mogu prilagoditi sadržaj učenja svakom učeniku pružajući interaktivne zadatke koji potiču aktivno sudjelovanje. Korištenje AI za rješavanje problema i interaktivne kvizove može održati učenike angažiranima i poticati kontinuirano učenje.
Primjer aktivnog učenja na djelu
Zamislimo učionicu gdje učenici uče o ekosustavima. Kod pasivnog pristupa učitelj bi držao predavanje dok bi učenici zapisivali bilješke. Međutim, kod aktivnog učenja učitelj bi mogao organizirati simulaciju ekosustava – “igru uloga” u kojoj bi učenici glumili različite vrste biljaka i životinja, istraživali međusobne odnose i utjecaje okoliša.
Također, učenici bi mogli iskoristiti VR tehnologiju kako bi se “premjestili” u različite ekosustave istražujući ih kroz oči raznih organizama. Kroz takvu simulaciju učenici bi bolje razumjeli složenost ekosustava, a njihovi mozgovi bi aktivirali i povezivali različite neuronske mreže, jačajući njihovo razumijevanje i pamćenje.
Zašto je aktivno učenje važno?
Aktivno učenje ne samo da poboljšava obrazovne rezultate, već i potiče razvoj kritičkog mišljenja, rješavanja problema i socijalnih vještina. Uključivanje učenika u proces učenja, omogućava mu da preuzme odgovornost za svoje učenje, povećavajući motivaciju i samopouzdanje.
Zaključno, prelazak s pasivnih na aktivne metode učenja može značajno poboljšati rezultate procesa učenja i učiti učionicu učinkovitijim i zanimljivijim mjestom. Učitelji imaju ključnu ulogu u implementaciji ovih metoda, a kombinacija vršnjačke poduke, Genius Hour-a, metoda prvog lica i AI alata može stvoriti dinamično i interaktivno okruženje koje potiče učenike da uče s entuzijazmom i dubljim razumijevanjem.
Aktivno sudjelovanje nije samo način učenja – to je način oblikovanja budućnosti, razvijanja vještina i pripreme učenika za izazove koji ih očekuju izvan učionice.
Ako želite saznati detaljnije kako aktivirati i motivirati svoje učenike tu je LPC program Metode aktivnog učenja koji je namijenjen obrazovnim stručnjacima s ciljem povećanja angažmana i suradnje učenika tijekom nastave.
Izvori:
City Tech’s OpenLab platforma Claire Hoogendoorn: The Neuroscience of Active Learning
https://openlab.citytech.cuny.edu/writingacrossthecurriculum/2015/10/15/the-neuroscience-of-active-learning/
Dr. Nasreen Sultana: “Involve me and I learn”- The Connection Between Active Learning and How Brain Learns”
https://tlconestoga.ca/involve-me-and-i-learn-the-connection-between-active-learning-and-how-brain-learns/